Jutros mi je haljina za večerašnji domjenak stajala savršeno a sad najradije ne bi nigdje! Poznato?

IBS ne utječe na očekivani životni vijek ali može imati iznimno negativan učinak na kvalitetu života i dnevne aktivnosti. Nedostatak dijagnoze, loše upravljanje ovim stanjem te često zakašnjenje dijagnoze dodatno otežava život.

Iako IBS ne utječe na očekivani životni vijek, kronična i učestala promjena stanja može imati iznimno negativan učinak na kvalitetu života i dnevne aktivnosti.

Ono o čemu se malo raspravlja je to da povisuje stope psiholoških komorbiditeta i ekonomske troškove.  

IBS je značajan teret za sve koji pate od njega. 

Studije su pokazale da:

• se simptomi IBS-a mogu povući određeni, a zatim se vratiti
• mogu se razviti novi simptomi
• ozbiljnost simptoma može se varirati od vrlo blagih do prilično ozbiljnih
• uobičajena ili 'prevladavajuća' crijevna navika se može promijeniti (uglavnom zatvor, uglavnom proljev a zatim izmjenice proljev i zatvor)

Ovi promjenjivi simptomi mogu ostaviti oboljelima osjećaj neizvjesnosti, nepredvidljivosti i straha. Osobe s IBS-om mogu se osjećati uznemireno ili posramljeno zbog svojih simptoma, a ti osjećaji mogu utjecati na kvalitetu života i svakodnevni život.

Događa li Vam se da izbjegavate društvene događaje, kupovinu, objedovanje i duga putovanja? Spavanje, prehrana i odnosi s obitelji, prijateljima i seksualnim partnerima su također pogođeni? A primijetili ste i negativni utjecaj na posao jer ste primorani uzeti slobodne dane? 

Utjecaj IBS-a na kvalitetu života otežan je nedostatkom dijagnoze i lošim upravljanjem ovog stanja. Čak i kada se postigne pozitivna dijagnoza IBS-a, ona se često dolazi sa značajnim zakašnjenjem; dugo nakon prvih simptoma. 

Kao zanimljivost navodimo činjenicu da pacijenti s IBS-om prijavljuju lošiju kvalitetu života nego bolesnici s dijabetesom.

2015 godine je od strane „Gfk Public Affairs & Corporate Communications“ provedeno istraživanje „Život s IBS-om“. Istražili su učinke IBS-a na različita područja svakodnevnog funkcioniranja i usporedili ih među podtipovima bolesti.

Metode: Ispitanici su zadovoljili Rimske III kriterije za prevladavajući zatvor (IBS-C) ili  prevladavajući proljev (IBS-D). Podaci su bili prikupljeni od 3254 osobe (srednja dob 47 godina; 81% žene; 90% bijele rase) koje su zadovoljile kriterije za IBS. Anketa je bila internetska (e-mail). Cilj je bio istražiti stavove oboljelih od IBS-a i bolje razumijevanje njihovih iskustva života s IBS-om. 

Sudionici su bili regrutirani iz nacionalnog uzorka Gfk-ove baze podataka pojedinaca u Sjedinjenim Državama. Ispitanici su bili isključeni ako su ispunjavali kriterije za IBS mješovitog tipa ili su prijavili da im je dijagnosticiran ulcerozni kolitis, Crohnova bolest, celijakija, karcinom debelog crijeva, želuca ili drugih dijelova gastrointestinalnog trakta. 

Stavke ankete bile su razvijene na temelju informacija dobivenih od strane tima liječnika i istraživača sa stručnim znanjem u dijagnostici i liječenju IBS-a. Generalna pitanja su bila npr. o broju dana u mjesecu propuštenih s posla/škole, smanjenoj produktivnosti, ometanje sposobnosti sudjelovanja u osobnim aktivnostima, utjecaj na drugim područjima života.

Ispitanici su ispitani o gastrointestinalnim simptomima u posljednjih 12 mjeseci te imali mogućnost „barem hipotetski“ odreći se nečega u životu na mjesec dana za uzvrat smanjenja i ublažavanja simptoma barem na mjesec dana. 

Rezultati: Ispitanici koji su bili zaposleni ili u školi izjavili su da su simptomi IBS-a utjecali na njihova produktivnost prosječno 8,0 dana u mjesecu i propustili su otprilike 1,5 radnih/školskih dana mjesečno zbog IBS-a. Više od polovice pojedinaca je prijavilo da su im simptomi bili vrlo mučni. Najčešći simptom i kod IBS-C i IBS-D ispitanika bila je abdominalna bol, s 84% kod IBS-C i 93% kod IBS-D. Pojedinci s IBS-C su izbjegavali seks, imali probleme s koncentracijom i osjećajem samopoštovanja. Pojedinci s IBS-D su pak prijavili izbjegavanja mjesta bez dostupne kupaonice, poteškoće u planiranju, izbjegavanje napuštanja kuće i nevoljkost putovanja. U zamjenu za 1 mjesec olakšice od IBS simptoma, više od polovice uzorka izjavilo je da bi bilo spremno odreći se kofeina ili alkohola, 40% bi se odreklo seksa, 24,5% mobitela, a 21,5% interneta na mjesec dana.

Zaključak: Iako su učinci simptoma IBS-a na produktivnost bili slični među njegovim podtipovima, pacijenti s IBS-C i IBS-D su prijavljivali razlike u određenim područjima dnevne funkcije. Te razlike mogle bi utjecati na razvoj i usavršavanje terapija. Na primjer, liječenje prilagođeno za IBS-D moglo bi biti više usmjereno na ponašanje (npr. izloženost određenim situacijama izvan kuće), dok bi liječenje IBS-C moglo biti kognitivno usmjerenije (npr. procjena samopoštovanja i uvjerenja o sebi i drugima) osim ciljanja na poremećaj rada crijeva i boli.

Razlog više bržem dijagnosticiranju IBS-a da bi se kvaliteta života a i ekonomska učinkovitost oboljelih poboljšala.

Literatura:

• El-Serag HB, Pilgrim P, Schoenfeld P. Systemic review: Natural history of irritable bowel syndrome. Aliment Pharmacol Ther 2004;19:861-70.
• Garrigues V, Mearin F, Badia X, et al. Change over time of bowel habit in irritable bowel syndrome: a prospective, observational, 1-year follow-up study (RITMO study). Aliment Pharmacol Ther 2007;25:323-32.
• Sarah Ballou et all. Effects of Irritable Bowel Syndrome on Daily Activities Vary Among Subtypes Based on Results From the IBS in America Survey. Clinical Gastroenterology and Hepatology 2019;17:2471–2478