S prehranom do smanjenja simptoma crijevnih poremećaja

Dugo vremena pacijenti su prepoznavali da određena hrana može izazvati gastrointestinalne simptome kao što su vjetrovi, proljev, trbušna nadutost i nelagoda. Posljednjih godina raste interes za akronim FODMAP.

Hrana se često smatra čimbenikom koji izaziva simptome sindroma iritabilnog crijeva (IBS). Posljednjih godina raste interes za FODMAP (Fermentable Oligo-, Di-, Mono-saharide i poliole), koji se mogu pronaći u mnogim uobičajenim namirnicama. 

Godine 1959. hipolaktazija je bila prvi prijavljeni poremećaj uzrokovan poremećenom apsorpcijom saharida. Od tada je dokumentirano da mnogi drugi saharidi uzrokuju gastrointestinalne simptome.

FODMAP spojevi se slabo apsorbiraju u tankom crijevu, prelaze u debelo crijevo, gdje ih crijevne bakterije brzo fermentiraju u kratkolančane masne kiseline i plinove. Produkcijom plinova povećava se volumen crijevnog sadržaja, crijevna stjenka se rasteže više nego uobičajeno te se stimuliraju živci u crijevima. Upravo je 'rastezanje' crijevne stijenke ono što izaziva osjećaj boli i nelagode koje obično doživljavaju oboljeli od IBS-a. 

FODMAP spojevi pokazuju i ​​osmotski učinak te kao takve povlače veću količinu vode u debelo crijevo, što dovodi do proljeva. Proljev (dijareja) karakterizira povećanje frekvencije stolice, volumena stolice te udjela vode u stolici. Često se klinički definira kao povećanje učestalosti stolica na tri ili više tekućih ili poluformiranih stolica na dan, pri čemu dolazi do prekomjernog gubitka vode i elektrolita iz organizma

FODMAP spojevi se mogu pronaći u nizu vrlo uobičajenih i različitih namirnica kao što su voće, povrće, mahunarke i žitarice, med, mlijeko i mliječni proizvodi te zaslađivači, kao npr.

• Fruktani - pretežno u pšenici, raži, luku i češnjaku
• Galakto-oligosaharidi (GOS) - pretežno u mahunarkama/grahu
• Laktoza - u mliječnim proizvodima, kao što su mlijeko, meki sir i jogurti
• Šećerni polioli (sorbitol i manitol) - prirodno u određenom voću (kokos, jabuka, kruška), povrću (cvjetača, kukuruz) i gljivama. Budući da daju slatki okus i imaju manje energije od šećera, koriste se kao zaslađivači u prehrambenim proizvodima (lizalice, žvakaće gume i pića).
• Višak fruktoze - pretežno u medu, jabukama i kukuruznim sirupima s visokim udjelom fruktoze

Važna strategija u liječenju funkcionalnih gastrointestinalnih simptoma je izbjegavanje hrane koja može te simptome pogoršati. 

Dijeta s niskim sadržajem FODMAP-a („low FODMAP“ dijeta) sve se više koristi za smanjenje simptoma IBS-a. Svaki pojedinac tolerira različitu količinu i podvrstu FODMAP spojeva. Jedan od ciljeva dijete s niskim udjelom FODMAP spojeva je individualno dokazati koje količine i vrste FODMAP spojeva su okidači za pojavnost simptoma IBS-a.

Brojne studije utvrdile su pozitivne učinke low FODMAP dijete kod određenih bolesnika s funkcionalnim poremećajem crijeva. Na taj način se znatno smanjuje primjena lijekova te posljedično troškovi vezani uz to.

Bitno je naglasiti da se FODMAP protokol mora provoditi uz nutricionistu, nakon što se naprave potrebne pretrage i uzme anamneza pacijenta te preko Rimskog kriterija definira postojanje IBS-a te njegova klasifikacija. 

S obzirom da je prvi dio FODMAP dijete eliminacijski, potrebno je znati sastaviti jelovnik a da bi pacijent i dalje dobivao bitne makro i mikronutrijente te raznovrsnu prehranu adekvatnu njegovoj okolini. 

Literatura:

• Massimo Bellini et al: Low FODMAP Diet: Evidence, Doubts, and Hopes. Nutrients, 2020: 12, 148.
• Antti Nyyssölä et al: Reduction of FODMAP content by bioprocessing. Trends in Food Science & Technology, 2020: p. 257-272
• Michał Sienkiewicz: Diet in irritable bowel syndrome. A Comprehensive Overview of Irritable Bowel Syndrome, 2020: p. 183 – 204.
• Mikołaj S´wierczynski and Agata Szymaszkiewicz: Non-pharmacological approach in irritable bowel syndrome therapy. A Comprehensive Overview of Irritable Bowel Syndrome. 2020: p. 167 – 182.