Svevišnja mikrobiota

Crijeva su dom širokom spektru mikroba. Ove oku nevidljive bube predstavljaju našu prvu liniju obrane od štetnih utjecaja vanjskog svijeta. Brojni dokazi ukazali su na promjenu raznolikosti i sastav mikrobiote u bolesnika s IBS-om.

Što je crijevna mikrobiota?

Ljudska mikrobiota sastoji se od više od trilijuna mikroorganizama koji žive u našem tijelu i na njemu. Ove oku nevidljive bube su raširene po cijelom tijelu i okupljaju se na određenim mjestima, uključujući usta i pluća, i često žive u skladu s ljudskim domaćinom. Većina ovih mikroba nalazi se duž gastrointestinalnog (GI) trakta ali i na koži i predstavljaju našu prvu liniju obrane od štetnih utjecaja vanjskog svijeta.

Što je u tome tako uzbudljivo?

Crijeva su dom širokom spektru mikroba, uključujući bakterije, arheje, gljive, viruse i fage. GI sustav sadrži više od 1000 različitih vrsta bakterija i 7000 sojeva. Debelo crijevo je najgušće naseljeno stanište mikroba sa 1014 bakterija/g fecesa.

Najdominantnija vrsta bakterija u GI traktu, tj. Firmicutes (najčešći rod: Lactobacillus, Bacillus, Clostridium, Enterococcus i Ruminicoccus), Actinobacteria (uglavnom Bifidobacterium), Proteobacteria i Bacteroides, predstavljaju više od 90% mikrobnog stanovništva.

Svaki pojedinac posjeduje jedinstven profil crijevne mikrobiote, koji se oblikuje u ranom djetinjstvu, na što utječe, takozvana gestacijska dob, vrsta porođaja, način hranjenja mlijekom i antibiotska terapija u prvim mjesecima nakon porođaja. Na sastav mikrobiote snažno utječu genetika i okolišni čimbenici (tj. zemljopisni položaj, prehrana, antibiotici, neantibiotski lijekovi (kao npr. antacidi, protuupalni nesteroidni lijekovi) operacije, pušenje i depresija itd.. 

Koja je uloga mikroba u našim crijevima?

Znamo da crijevna mikrobiota ima bitno ulogu za naše zdravlje. Ali kako to izgleda?

Crijevna mikrobiota štiti od patogena (koji uzrokuju bolesti) tako da pruža fizički sloj obrane u GI traktu. Boravkom na unutarnjoj sluznici crijevne stjenke, smanjuju prostor patogenima koji se ne mogu zakačiti na stjenku. Ovi naši dobri mikrobi također otežavaju život patogenima tako da se s njima natječu za hranljive tvari. I u konačnici prisutnost crijevne mikrobiote na crijevnoj stjenki jača crijevnu barijeru. 

Crijevna mikrobiota sudjeluje u apsorpciji hranjivih tvari i minerala (kalcija, magnezija i željeza), probavi hrane koja nije probavljena u želucu i tankom crijevu, kao i u proizvodnji vitamina (npr. vitamina B i K).

Visoka razina metaboličke aktivnosti crijevne mikrobiote omogućava razgradnju neprobavljenih tvari i pretvara ih u korisne nusproizvode (tzv. postbiotike).

Mikrobiota proizvodi masne kiseline kratkog lanca (SCFA) putem neprobavljenih ugljikohidrata fermentacijom u debelom crijevu, koja su važni za komunikaciju između stanica koje se nalaze u crijevnom ili središnjem živčanom sustavu (CNS). 

Dokazano je da su poremećaji u sastavu crijevne mikrobiote povezani s tijekom brojnih bolesti, između ostalog i sindrom iritabilnog crijeva (IBS), pretilost, alergije, dijabetes, astma, bolesti jetre i neuropsihijatrijski poremećaji (tj. depresija i anksioznost), no još uvijek nije poznato dali su promjene u mikrobioti rezultat bolesti ili njezin uzrok.

Promjena crijevne mikrobiote kod IBS-a

Brojni dokazi ukazali su na promjenu raznolikosti i sastav mikrobiote u bolesnika s IBS-om. U meta-analizi studija kontrole slučaja, potvrđeno je da se stanje IBS-a očituje disbiozom, višom razinom patogenih sojeva Escherichiae coli i Enterobacteriae te nižom razinom „dobrih bakterija“ Lactobacillus-a i Bifidobacterium-a. 

Osovina mikrobiota-mozak-crijeva

Prije nekoliko godina termin osovina mozak-crijeva promijenjen je u mikrobiota-mozak-crijeva, koja je dvosmjerna veza između središnjeg živčanog sustava i crijevnog živčanog sustava. Ova osovina sudjeluje u održavanje homeostaze u gastrointestinalnom (GI) sustavu prevencijom kolonizacije patogena u GI traktu i kontrolom GI motoričke funkcije kao i na izlučivanje tekućine i iona. 

Prebiotici, probiotici i sinbiotici

Bilo koja terapija koja utječe na sastav i funkciju crijevne mikrobiote može biti koristan pristup u liječenju funkcionalnih gastrointestinalnih poremećaja, uključujući IBS. 

Prebiotici su prehrambeni spojevi kao što su oligosaharidi i polisaharidi koji podržavaju rast i/ili aktivnost korisne mikrobiote u GI traktu. Postoje dokazi, iako još uvijek nedovoljni, koji ukazuju da je liječenje prebioticima povezano sa smanjenjem simptoma IBS-a. 

Probiotici su živi ili atenuirani (oslabljeni) mikroorganizmi koji mogu mijenjati zajednice crijevne mikrobiote donoseći zdravstvene koristi za domaćina. Probiotici mogu pomoći u održavanju homeostaze putem modulacije kiselosti lumena, inhibicije bakterijske adherencije i proizvodnje antibakterijskih molekula. 

Sinbiotici su mješavina prebiotika i probiotika koji selektivno poboljšavaju rast i aktiviraju metabolizam ograničenog broja bakterija koje promiču zdravlje u GI traktu. 

Modulacija crijevne mikrobiote korištenjem pre-, pro-, sin- ili antibiotika mogla bi postati nova strategija u terapiji IBS-a.

Kako dalje?

Čini se da je mikrobiota presudna u fiziologiji i patofiziologiji debelog crijeva, uključujući razvoj IBS-a. Na crijevnu mikrobiotu utječu i brojni drugi čimbenici, poput upotrebe antibiotika, prehrane i naša okolina. Dobra vijest je da prehrana – nešto što možemo kontrolirati – ima veliki utjecaj na mikrobiotu, od podržavanja rasta dobrih bakterija i održavanja njihove mikrobne raznolikosti!

Uravnotežena prehrana koja uključuje mnogo vlakana najbolji je način da se i Vi i vaši mikrobi osjećate ugodno i zdravo. 

Literatura:

• Helander HF, Fandriks L. Surface area of the digestive tract - revisited. Scandinavian journal of gastroenterology 2014;49(6):681-9. doi: 10.3109/00365521.2014.898326.
• Damian Jacenik and Marta Zielinska. Irritable bowel syndrome and gut microbiota; A Comprehensive Overview of Irritable Bowel Syndrome 2020: 57-68.
• Sekirov I, Russell SL, Antunes LC, Finlay BB. Gut microbiota in health and disease. Physiological reviews 2010;90(3):859-904. doi: 10.1152/physrev.00045.2009.
• Ohman L, Tornblom H, Simren M. Crosstalk at the mucosal border: importance of the gut microenvironment in IBS. Nature reviews Gastroenterology & hepatology 2015;12(1):36-49. doi: 10.1038/nrgastro.2014.200.
• Tappenden KA, Deutsch AS. The physiological relevance of the intestinal microbiota--contributions to human health. Journal of the American College of Nutrition 2007;26(6):679s-83s.

Nemoj biti mali ja, budi veliki ja. - Corita KENT